Jump to content
News Ticker
  • I am now accepting the following payment methods: Card Payments, Apple Pay, Google Pay and PayPal
  • Latest News

    Order of the National Hero


    Recommended Posts

    WOW! Stuned!

    I'm looking for my hero (the real golden one) for a really long time now. Can someone help me out? I want to get it!!! One of the most important the most beautiful Yugoslavian orders!!!

    And btw, the tombac one should be less then 100 euros, not 1000! :D

    Link to comment
    Share on other sites

    • Replies 83
    • Created
    • Last Reply

    Top Posters In This Topic

    Gentlemen,

    you will find here some additional Information concerning Cedo Kapor - unfortunately I can not translate it at the moment to you. I looked for time when he got this Order but I could not find it.

    best regards

    waldemar

    ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    Podsjećanje na Čedu Kapora

    BIO JE BH. ČE GEVARA

    Čedo Kapor u dru?tvu La Pasionarije

    Da legende nikad ne umiru, potvrdiće i jedan dana?nji sarajevski dogadaj u Istorijskom muzeju BiH, kada će biti promovisana arhivska zbirka pod naslovom ?panski građanski rat (1936 - 1939) u ostav?tini Čede Kapora, poslije čega će uslijediti i otvaranje izlo?be.

    Tako će se besmrtni Čedo Kapor, makar i svojim lelujavim duhom, jo? jednom naći među svojim Sarajlijama, Bosancima i Hercegovcima, koje je časno predstavljao cijelog svog dugog ?ivotnog vijeka, kao Prometej herojstva i svjetlosne istine.

    Čedo Kapor (1914 - 2004) bio je dvostruki heroj: ?panskog građanskog rata u suton četrdesetih godina pro?log vijeka, a potom i Narodnooslobodilačkog rata (1941 - 1945) na prostorima biv?e Jugoslavije, da bi ostao zakleti antifa?ista do posljednjeg ?ivotnog trena, prvog proljećnog dana 2004.

    Dvije domovine

    Imao je dvije domovine: dragu Bosnu i Hercegovinu (nekada i Jugoslaviju), i ?paniju, koju je neizmjerno volio. Ali kao kosmopolita, volio je i cijeli slobodoljubivi svijet i upravo je u takvom zanosu, tokom burnih godina ?panskog građanskog rata, stigao i do Iberijskog poluostrva, da bi se zajedno sa ?panskim patriotama i jo? 35.000 dobrovoljaca iz 53 zemlje suprotstavio levijatanskom pohodu međunarodnog fa?izma, kome će ubrzo morati da se odupre i u vlastitoj domovini.

    Tokom te?kih borbi u oblasti Sijera Pandos i Sijera Kabaljs bio je i ranjen. Ali to ga nije onespokojilo da sa istim borbenim ?arom prođe kasnije, tokom NOB-a, kao politički komesar, i slavni put 10. hercegovačke brigade.

    Tako je jo? za ?ivota postao besmrtnik dvije epopeje, ?panske i ju?noslavenske. A kao heroj iz dva rata, pre?ivio je i treći, posljednji (1992 - 1995), kada se svom svojom du?om stavio na stranu pravde i rodoljublja, ostajući u ratnom Sarajevu, mada je mogao da bira zemaljski kutak, kako bi ?ivotni suton proveo u rajskom miru. Ali nije htio da izda svoje ?ivotne principe i ostao je revolucionar do posljednjeg ?ivotnog trena, kao ?to su mu Bosna i Hercegovina, Jugoslavija sve do ga?enja, i ?panija bile i ostale inspiracija njegove stalne poletnosti.

    Ostalo je zapisano da je bio Titov saborac i u ratu i u miru, kao i legendarne Dolores Ibaruri La Pasionarije. A ?ivotni put bio mu je okrunjen i sa trinaest izuzetnih priznanja, od Partizanske spomenice 1941. do medalje za hrabrost ?panskog građanskog rata i diplome zahvalnosti ?panske Republike za uče?će u internacionalnim brigadama.

    Upravo stoga, vijest o smrti posljednjeg bosanskohercegovačkog ?panskog borca i sarajevskog i bh. Če Gevare, koji je stalno ?elio da mijenja svijet nabolje, odjeknula je marta 2004. ?irom svijeta, od Sarajeva i BiH, preko ?panije do Francuske i dalekog Meksika. A posljednju počast, makar i simbolično, odavale su mu tada i Harama, i Gvadalahara, i Bruneta, i Belcite, i Levante, i Ebro, kao i Sutjeska, Neretva...

    Na najuzvi?eniji način spojio je svoje rodno Trebinje i svoje drago Sarajevo sa mnogim ?panskim gradovima, ali i sa Beogradom i Parizom, gdje je proveo izvjesno vrijeme prije nego ?to će se otisnuti u ?paniju.

    Lijepa simbolika

    Sretna okolnost je htjela da iz svog bogatog ?ivotnog opusa, a posebno ??panije svoje mladosti?, sačuva i brojne dokumente koji predstavljaju dragocjeno svjedočanstvo za buduća pokoljenja. A nakon smrti Čede Kapora, njegova kćerka Marina sve te dokumente i fotose, kao i bogatu biblioteku, povjerila je na bdijenje bliskim prijateljima svoga oca, akademiku prof. dr. Qubomiru Berberoviću, Marku Petroviću i Novaku Andeliću, koji su odlučili da tu bogatu zaostav?tinu daruju Arhivu Bosne i Hercegovine u Sarajevu, koja danas predstavlja pravu riznicu u Arhivu BiH i u Istorijskom muzeju BiH.

    Upravo te dvije institucije upriličile su i izlo?bu Arhivsko-muzejska zbirka Čede Kapora, koja će biti otvorena danas, uz istovremenu promociju knjige Andreja Rodinisa ?panski gradanski rat (1936 - 1939) u ostav?tini Čede Kapora.

    Tako će se, na najuzvi?eniji način, jo? jednom podsjetiti dvostrukog heroja, i to na 70-godi?njicu od početka ?panskog gradanskog rata. Simbolika je tako potpuna.

    Susretanja sa La Pasionarijom

    Čedo Kapor volio je i ?Oslobodenje?, koje je čitao vi?e od ?est decenija. Mo?da i stoga izrazio je ?elju da svoj ?zavr?ni intervju? ili ?intervju svog ?ivota? da upravo ovom reporteru (17. marta), uz molbu da bude objavljen kao zavr?ni tekst feljtona Vječna ?panska epopeja, koji je upravo tih martovskih dana 2004. izlazio na stranicama na?eg lista. To smo i učinili, a opora ?ivotna stvarnost je htjela da Čedo Kapor umre prije nego ?to je i objavljen taj ?intervju na kraju feljtona?.

    Sada iz tog sabesjedni?tva prenosimo samo fragmente vezane za njegova susretanja sa legendarnom Dolores Ibaruri, o kojoj je govorio ushićeno i u sami ?ivotni smiraj.

    Na na?e pitanje kada se prvi put susreo sa tom heroinom, rekao je:

    ?Bilo je to maja 1938. u Barseloni, gdje je, nakon napu?tanja Madrida, pre?lo kompletno republikansko rukovodstvo, osim glavne operative koja je ostala u madridskom sektoru. La Pasionarija je već tada bila slavna, a ja sam bio politički sekretar partijske organizacije u jugoslovenskoj četi pri bataljonu Divizionarijo, 45. internacionalne divizije, koja je djelovala u sektoru Tortosa. Bataljon su sačinjavli i Česi, Grci, Bugari, Rumuni, Madari...

    Tokom tog susreta zamolio sam da mi da autogram.

    Na ?panskom tlu ponovo sam je vidio za vrijeme ispraćaja interbrigadista, ponovo u Barseloni, 28. oktobra 1938, kada je odr?ala onaj nezaboravni govor, ?Do videnja, braćo?, kada je rekla da smo mi, kao dobrovoljci slobode, dali sve od sebe, a ni?ta nismo tra?ili, osim, ako zatreba, da u borbi za slobodu i pravdu i umremo za ?pansku stvar.

    Ponovo smo se sreli septembra 1971. u Qubljani, kada je bila na? gost na 4. kongresu ?panskih boraca iz Jugoslavije. A poslije Kongresa zajedno smo posjetili i Dubrovnik. Na brodu smo pjevali pjesme iz doba ?panske revolucije...

    Često smo se dopisivali. Slao sam joj dosta kolektivnih pisama, u ime ?panskih boraca. A međusobno smo razmjenjivali i knjige s posvetama. Po?to je dugo boravila u izgnanstvu, u SSSR-u, neke od tih posveta bile su ispisane osim latinicom i pokojim ćiriličnim slovom. A u korespondenciji joj je pomagala i vrlo agilna sekretarica Irena Falkon, njena najbli?a saradnica....

    Ta Baskijka bila je izuzetno blage naravi, ali i vatra koja stalno gori za slobodu...?

    Slobodan STAJIĆ ?Oslobođenje? 25/10/06

    Arhivska gradja Čeda Kapora u Istorijskom muzeju BiH u Sarajevu

    NIKAD ZABORAVLJENA ?PANIJA

    U znak sjećanja na Trebinjca Čeda Kapora, ?panskog borca, revolucionara, vjećnika ZAVNOBiH -a , nosioca najvi?ih dr?avnih odlikovanja biv?e Jugoslavije i počasnog građanina ?panije, a da dodamo - i osnivača Glasa Trebinja, koga je posljednji rat zatekao u Sarajevu, krajem oktobra u Istorijskom muzeju u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, promovisana je knjiga inventara arhivske zbirke pod nazivom "?panski građanski rat 1936 - 1939 u ostav?tini Čeda Kapora".

    Otvorena je izlo?ba "Iz arhivsko - muzejske zbirke Čedo Kapor", a prikazani su i inserti iz dokumentarnog filma pod nazivom "Čedo Kapor, posljednji interbrigadista", snimljenog krajem 2003. i početkom 2004. , odnosno neposredno pred Kaporovu smrt.

    Ističući da je promocija knjige "?panski građanski rat 1936 - 1939" predstavljanje javnosti dijela materijala iz arhivske građe koji pripada Istorijskom muzeju BiH samo zahvaljujući Čedu Kaporu, promotor, akademik Qubomir Berberović je rekao:

    "Ova dokumenta su sjećanja na epopeju u kojoj je Čedo učestvovao zajedno sa stotinama saboraca iz BiH i cijelog svijeta, a njegova biografija znači mnogo vi?e u istoriji od dokumenata izlo?enih u muzeju. On je bio čovjek istorijske sudbine, uvjek vjeran svojim idealima, čvrst i odlučan u svim poslovima koje je obavljao. Nikada nije podlijegao dogmatizmu, uspravan i nepotkupljiv dolazio je u sukob sa raznim oblicima oportunizma i nedosljednosti u redovima pokreta kome je pripadao. Nije sjedio skr?tenih ruku, niti propu?tao da učini sve za svoju plemenitu borbu i ciljeve. Do posljednjih trenutaka svog ?ivota bio je neumoran, a posebno kada je riječ o radu na trajnom pamćenju ?panskog rata, prvog oru?anog otpora fa?izmu u Evropi. To je bila njegova prva i velika briga u posljednjim godinama ?ivota."

    Berberović je takođe naglasio da je jedan dio izuzeno velike i vrijedne ostav?tine Kaporove arhivske građe na?ao pravo mjestu u Arhivu BiH, Istorijskom muzeju zahvaljujući dogovoru sa porodicom.

    Otvarajući izlo?bu arhivskih i muzejskih ekponata "Iz arhivsko - muzejske zbirke Čeda Kapora", Matko Kovačević, arhivski savjetnik u Istorijskom muzeju BiH je naglasio da Čedo Kapor ?paniju nikada nije zaboravljao.

    "Legat Kaporove arhivske građe čuva se u dvije institucije u glavnom gradu BiH, Arhivu i Istorijskom muzeju, a njegova vrijednost pripada svima.

    Oko 50 eksponata i preko stotinu arhivskih izlo?aka i isto toliko muzejskih izlo?aka svjedoče o počecima revolucionarnog puta i njegovog trajanja i čine vizuelni, ali i stvarni identitet posljednjeg BiH interbrigadiste. Vrijednost izlo?be je u sadr?aju tekstova i bogastvu pamćenja, sjećanja i tradicije koja autentičnim jezikom govori o značajnom segmetnu ljudskog pamćenja i interesovanja kakve je Čedo imao. Trajanje ovih ekponata prevazilazi jedan ljudski vijek i prostore na kojima su nastali", rekao je Kovačević i dodao da se njegovanje pozitivnih vrijednosti i tradicije koje je Čedo Kapor posjedovao cijelog ?ivota ne smiju zaboraviti.

    Kovačević se zahvalio porodici, institucijama i prijateljima Čeda Kapora: Marku Petroviću, Ljubomiru Berberoviću, Novaku Anđeliću, Mihajlu Đonoviću i drugima koji su pomogli da bude ispunjena Kaporova ?elja da se njegova arhivska i muzejska zbirka pohrani u Arhivu i Istorijskom muzeju BiH.

    Pored porodice, saboraca i prijatelja Trebinjca Čeda Kapora, otvaranju izlo?be i pormociji knjige u Sarajevu prisustvovala je i delegacija op?tine Trebinje, koju je predvodila zamjenik načelnika Nada Đurić.

    Prema prvim dogovorima sa Arhivom i Istorijskim muzejom BiH, izlo?ba arhivske građe i promocija knjige inventara arhivske zbirke, u martu naredne godine bi trebala da bude odr?ana i u Kaporovom rodnom Trebinju.

    Link to comment
    Share on other sites

    To all:

    Guards Lt Gen (Tank Troops) V. I. Zhdanov. HSU award date and date of rank to Lt Gen are the same day ? 13 September 1944. Guards Lt Gen Zhdanov commanded the 4th Guards "Stalingrad" Mechanized Corps, 3rd Ukrainian Front. He is one of only 22 foreigners to have been awarded the Yugoslavian Order of the Peoples' Hero. Later promoted to Col Gen (Tank Troops), he tragically died in an aviation accident on 19 October 1964 in the vicinity of Belgrade, Yugoslavia (strangely enough).

    Regards,

    slava1stclass

    Edited by slava1stclass
    Link to comment
    Share on other sites

    There is a book 'Narodnij Heroji Jugaslvije' which was offered some days ago in aukcije.hr.

    The price was 699 HRK. This book was as I assume sold.

    But you can read this book online, there is a download version at http://www.slobodnajugoslavija.org/index.p...=view&id=88

    Thanks for the link!

    I found article about my hero: Bartola Vinko Pajic.

    William

    Link to comment
    Share on other sites

    I'm happy that there is information about your hero. I don't think that all the heros are in this book. As we know this order was app. 1400 awared. This book covers less as 1400 records. I'm still looking for my hero Cedo Kapor. There is even his own separat exhibition at Museum of Bosnia & Herzegovina at Sarajevo. But I'm still missing official confirmation.

    waldemar :cheers:

    Link to comment
    Share on other sites

    Thanks for the link!

    I found article about my hero: Bartola Vinko Pajic.

    William

    William, have you already posted a picture from your hero's order ???

    If not, I would be very interested to see it if you accept to share it with us. :)

    Link to comment
    Share on other sites

    William, have you already posted a picture from your hero's order ???

    If not, I would be very interested to see it if you accept to share it with us. :)

    I will, I just need to find pics of the set.

    W

    Edited by new world
    Link to comment
    Share on other sites

    Wow! Congratulations! You are very lucky to own such a beautiful award in your collection. May I ask you what is the paper work on the left of the picture. I am also curious to know at what time was your Hero awarded. Thanks again for sharing some pictures from your collection!

    Link to comment
    Share on other sites

    Wow! Congratulations! You are very lucky to own such a beautiful award in your collection. May I ask you what is the paper work on the left of the picture. I am also curious to know at what time was your Hero awarded. Thanks again for sharing some pictures from your collection!

    Thanks, the set is very nice.

    Cards on left are transportation discount coupons, which allowed for some free tickets every year.

    William

    Link to comment
    Share on other sites

    It's interesting to know that the Yugoslavian Heroes had the same advantages as the Heroes in the Soviet Union. I don't know if they also had a better appartment in the city like their Soviet counterpart.

    Thanks again and please feel free to show us the rest of your collection if you haven't had the chance. :rolleyes::beer:

    Link to comment
    Share on other sites

    Create an account or sign in to comment

    You need to be a member in order to leave a comment

    Create an account

    Sign up for a new account in our community. It's easy!

    Register a new account

    Sign in

    Already have an account? Sign in here.

    Sign In Now



    ×
    ×
    • Create New...

    Important Information

    We have placed cookies on your device to help make this website better. You can adjust your cookie settings, otherwise we'll assume you're okay to continue.